Prehrana za vrijeme dojenja -uvod
Ovo je tema oko koje mi se čini ima najviše mitova, a i najviše pitanje. Iako ne možemo u jednom tekstu odgovoriti na svako pitanje možemo pokriti bitne temelje i otvoriti temu ovako, kako bi kasnije nadogradnja teme i otvaranja novih imale više smisla.
Iako je prehrana za vrijeme dojenja bitna (pogotovo za oporavak i zdravlje majke), i može poboljšati i obogatiti kvalitetu majčinog mlijeka, ono što je za početak iznimno bitno naglasiti je da naše dojke nisu mješalice ni mutilice, odnosno blenderi. Što time želim reći je da naše grudi ne uzimaju hranu koju mu pojedemo, ne “izblendaju” je i da ju onda kroz dojku daju djetetu. Da je to slučaj, djecu bi od rođenja naprosto hranili kašicama.
Situacija je ipak malo kompleksnija. Mi pojedemo hranu, probavimo ju, apsorbiramo nutrijente u krvotok, iz naše krvi radimo mlijeko i tim mlijekom hranimo našu bebu. To znači da bi se naše mlijeko stvorilo, puno se različitih i kompliciranih procesa mora dogoditi u našem tijelu.
Zašto je to bitno? Zato što žene često dobiju popise hrane koje ne smiju jesti ako će dojiti. Ove popise (ili “savjete”) znaju dobiti i od doktora, sestara, patronažnih, pedijatra, primalja, doula, prijateljica, majki, sestara, kuma i susjeda, pogotovo ako su “stara garda”. Nažalost “zvanje” ili “struka” ne znači da će majka uvijek dobiti pravovaljane informacije bazirane na istraživanjima. Zato je bitno za zapamtiti da je zapravo stvaranje grčeva kod dojenog djeteta preko hrane koju majka unosi zapravo rijetkost i često mit.
Majke često izbjegavaju kupus, prokulice, grah, agrume, paprike, kakao i još namirnica koje su zapravo jako hranjive i bitne u postpartumu, jer se boje da te namirnice djetetu ne uzrokuju grčeve. Iako su grčevi tema za sebe, ono što je bitno za razumijeti je da grčeve najčešće uzrokuju ili normalan razvoj crijeva i živčanog sustava, ili krivi hvat/položaj u dojenju gdje se dijete naguta zraka. Ako dijete halapljivo jede, cokče na dojci, ima dosta vjetrova i stišće nogice jako kod kakanja…to su često znakovi da se dijete naguta previše zraka i da mu to smeta.
Masaže trbuščića, vježbe nožicama, baby handling, baby wearing, pravilno podrigivanje, ispravak hvata i promjena položaja u dojenju, zajedno sa strpljenjem, puno češće pomogne riješiti problem nego promjena u majčinoj prehrani. Nikakvih dokaza, bez obzira na istraživanja, nemamo da majčina prehrana može utjecati na grčeve kod djeteta, osim u rijetkim slučajevima alergija odnosno netolerancija.
To su najčešće situacije kada dijete ima alergiju/intoleranciju na (najčešće) laktozu, kazein, jaja i orašaste plodove, te majka unosi veće količine te hrane i one kroz probavu/apsorpciju, prolaze u krv te iz krvi u mlijeku te stvaraju smetnje kod dojene bebe. To se može primjetiti najčešće tako što beba pokazuje probavne probleme (grčevi uz proljev ili zatvor), kao i kožne (osipe, crvenilo, perutanje), te može biti i slabo dobivanje na težini,a ti simptomi su izraženije kada majka više jede te namirnice. U tom slučaju je najbolje da majka proba izbaciti jednu namirnicu te pratiti kroz određen period smiruje li se situacija (najčešće kroz 1-2 tjedna) ili radi li se nečemu drugom (zubići, skok u razvoju, nakupljanje zraka, vrućine, reakcije na kremicu…), kod sumnje na alergiju kod djeteta najbolje je savjetovati se s pedijatrom te napraviti testiranje odnosno alergo test. U slučaju alergije ono što može pomoći uz izbacivanje tog alergena je da majka pojača unos probiotika kod sebe, ali neka mogu i kod bebe. Što je bitno za znati da čak i ako dođe to alergije/intolerancije, bolje je da majka prije toga jede raznovrsno, te da se kod dijagnoze alergije alergen izbaci, nego da sve majke izbjegavaju ogroman broj namirnica zbog koje mogu ući u nutritivne deficite, a njihove bebe ne bi imale nikakve alergije/intolerancije.
Kada majke često kažu da su izbacile recimo grah na par tjedana i da su se grčevi povukli, ono što se zapravo zna dogoditi je ili da su se bebici crijeva malo sazrela (ili je taj specifičan razvoj živčanog sustava, ili skok u razvoju prošao) u tom periodu. Time se taj mit i savjeti još češće i više dijele i tako imamo popise namirnice koje dojilje nažalost izbjegavaju. Moja preporuka je uvijek slušati svoje tijelo, ako vjerujete da su grahorice razlog grčeva, izbacite ih iz svoje prehrane, ali nemojte automatski smanjiti vašu mogućnost raznovrsne prehrane zbog potencijalnih problema koji nisu tako česti kao što mislimo.
Jer spomenuti popisi namirnica koje se daju dojiljama s uputama da ih trebaju izbjegavati i općenito takvi savjeti mogu biti jako štetni, jer osim što u većini situaciji neće napraviti razliku za bebu, novim majkama će maknuti bitne namirnice pune nutrijenata koje su im potrebne za oporavak i zdravlje. Zamislite da nakon trudnoće i poroda, gdje vam je tijelo u deficitu s nutrijentima, vi dojite (što iziskuje puno truda i energije) a limitirani ste na meso na lešo i samo par vrsta povrća svaki dan? A to radi smjernica koje su itekako zastarjele a većina ih nije utemeljena ni u kakvim istraživanjima i saznanjima koje danas imamo.
S tim rečeno, bitno je znati i iduće. Bez obzira na našu prehranu, naše tijelo će uvijek vući sve naše zalihe da napravi što kvalitetnije mlijeko. Što recimo znači da ako smo u deficitu kalcija, naše će tijelo vuči kalcij iz naših kostiju, da bi stvorilo što kvalitetnije mlijeko za našu bebu. Iako je to predivan način na koje naše tijelo stavlja našu bebu na prvo mjesto, i da ne moramo razbijati glavu oko toga ako jedan dan pojedemo fast food, ono što nam to govori je iduće; ako smo mi u deficitu, taj deficit će se samo pogoršavati i naše zdravlje će kopniti, i kratkoročno i dugoročno, zato je prehrana u postpartumu i za vrijeme cijelog dojenačkog staža iznimno bitna. Ne samo to, nego danas isto kako znamo da neke sastavnice ne prolaze u mlijeko i da je sigurno jesti prokulice, znamo i da određeni nutrijenti i spojevi jako brzo i lako prolaze u mlijeko.
Neki od njih su jako bitni i vrijedi kao što su vitamin D3, Omege 3, kolin, probiotici…i slično, ali naravno može biti i za neke štetne namirnice koje zaista valja izbjegavati, kao što su kofein i alkohol.
Tako da koliko god je većina priča o prehrani, restrikcijama i dojenju štetan mit, reći kako naša prehrana ne utječe na kvalitetu mlijeka nije posve ispravno. Ono što bi bilo ispravnije je za reći je iduće: Naše tijelo će uvijek napraviti sve što je potrebno da naše mlijeko uvijek bude najkvalitetnija moguća hrana za naše dijete. A svojom prehranom možemo utjecati ne samo na naše zdravlje, nego dodatno poboljšati kvalitetu svog mlijeka.
Recimo postoji jedno istraživanje koje jako ukazuje kako kvaliteta prehrane utječe na kvalitetu mlijeka u smislu nutritivne vrijednosti za dijete. Istraživanje je pokazalo usporedbu majčinog mlijeka Amerikanki i Tsimane žena (starosjedilački narod u Boliviji), te je otkrio da Tsimane žene imaju prosječno 400% više DHA (jako korisno za dijete, neurološki razvoj i slično), a 260% manje trans mast (koje mogu biti jako štetne). Razlika je u bila u načinu prehrane, gdje su Amerikanke jele puno manje kvalitetnih izvora Omega 3, a velike izvore procesirane hrane pune trans masti, dok su Tsimane žene jele raznovrnu, lokalnu i sezonsku prehranu.
Iako će tijelo vuči zalihe većine nutrijenata iz majke ako ga unosom kroz hranu nema dovoljno, može se dogoditi da je majka u tolikom deficitu da se nema više otkuda vuči nutrijenti (https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/29407004/).
Ti slučajevi su iznimno rijetki, međutim valjda na to obratiti pažnju, pogotovo ako je bio težak porod, patološka trudnoća te ako majka već ima problema kao što su anemija, problemi sa štitnjacom, MTHFR mutacija gena i slično.
To nikako ne znači da te mame ne trebaju dojiti! Majčino mlijeko je uvijek najkvalitetniji izvor hrane za bebe, pogotovo u prvih godinu dana života kada o tome i ovise. Danas znamo da je majčino mlijeko čudesno, s ogromnim brojem benefita za dijete i majku i nešto što se ne može replicirati.
Ono što to znači je da prehranom imamo moć ne samo raditi na svom zdravlju, već i na zdravlju svoga djeteta, i to ne samo u trudnoći, već u cijelom periodu dojenačkog staža (i nakon, no to je ipak druga tema).
Zato za vrijeme dojenačkog staža preporučam jesti raznoliko, sezonsko i lokalno, pazeći na kvalitetu namirnica (pogotovo za meso,jaja i mliječne proizvode). Korijenasto povrće, zelenjava (salata, matovilac, rikola…), iznutrice, kvalitetna riba, kvalitetna jaja, temeljac od kostiju, puno svježeg i parenog povrća, puno fermentirane hrane bogate probioticima, zajedno s kvalitetnom suplementacijom čini čuda. Ako ne znate otkuda krenuti suplementacijom, moja preporuka je obratiti se nutricionistu ili nutricionističkom savjetniku specijaliziranim za postpartum, a do tada, ono s čim ne možete fulati su kvalitetan probiotik, kvalitetan omega 3 (tu više čitajte o omega 3) i kvalitetan prenatalni kompleks (kojeg pijete kroz cijeli dojenački staž).
Moje preporuke:
Prenatal- MegaFood Me&Baby 2
Omega3- Almagea Krill Oil Cardio+
Probiotik – Omnibiotic Panda
Još jedna bitna tema za dotaknuti (ali posebno ćemo ju obraditi) su hrana i napitci koji potiču stvaranje mlijeka. Takozvani galactogogues, postoje raznih hrana i pića za koje se tradicionalno vjeruje da će povećati količinu mlijeka. Iako sigurno ima hrane koja može pomoći kroz dojenja nemamo nikakvih dokaza o tome da hrana potiče stvaranje više mlijeka, te su to više narodna vjerovanja. Ono što potiče stvaranje više mlijeka su česti i nerestriktirani podoji te pravilno pražnjenje dojki od mlijeka. Više o dojenju i stvaranju mlijeka, možete pročitati u mojoj digitalnoj knjižici o dojenju, . Što se tiče galactogogues, njihovu namjenu i tradiciju obrađivati ćemo u zasebnom postu.
Ovo je jako široka tema, no ono što nam je bitno za zapamtiti je da je prehrana alat za naše zdravlje i zdravlje našeg djeteta. Međutim da puno više dobroga možemo napraviti kvalitetnom prehranom, nego što štete možemo napraviti slušajući stare opovrgnute savjet i smjernice koje dojilje svedu na svega par namirnica. Dobra smjernica za držati se je “ono što ste jeli u trudnoći, možete i za vrijeme dojenja” (a često i više od toga!). Raznovrsna, sezonska, lokalna prehrana od što kvalitetnijih namirnica je ključ!
Ako vas zanima više, od srca preporučam webinar o prehrani u postpartumu!
Dodatna zanimljiva čitanja:
Evidence of the long-term effects of breastfeeding: systematic reviews and meta-analysis
Trans fatty intakes during pregnancy, infancy and early childhood
Breastfeeding may improve nocturnal sleep and reduce infantile colic: potential role of breast milk melatonin
Lactational Exposure to Pesticides: A Review
Meeting Maternal Nutrient Needs During Lactation
Lactobacillus reuteri to Treat Infant Colic: A Meta-analysis
Beneficial effects of human milk oligosaccharides on gut microbiota
Breastfeeding a Baby with Food Allergies
S ljubavlju,
