Stres, postnatalna iscrpljenost, babinje i perinatalni poremećaji raspoloženja

Često čujemo rečenicu “stres je bolest današnjice”.

Nekome je ova rečenica sama po sebi dovoljna da krene istraživati i pomagati svom tijelu, no većini nas je ovo postala poštapalice kojim odmahujemo sve probleme kao normu.

No stres nije norma.

A stres nije ni apsolutno zlo.

Stres moramo razumjeti i onda shvatiti da postoji s razlogom i da je našem tijelu povremeno potreban jer nam šalje signale koji su potrebni za preživljavanje. No isto tako moramo shvatiti da on nije normalno stalno stanje našeg tijela, te da pretjeran stres sustavno uništava naš organizam.

Stres je mentalna ili fizička napetost koja mijenja “ravnotežu” našeg tijela (homeostazu) i utječe na više aspekata našeg organizma. Dokazano je da pretjeran stres može uzrokovati bolesti ili pogoršati već postojeće.

Kod žena to zna biti izraženije jer smo često okružene s više stresora, a i jer nam je endokrini sustav kompliciraniji i osjetljiviji.

Zašto tu spominjem endokrini sustav? Zato što je on apsolutno krucijalan za naše zdravlje i normalno funkcioniranje našeg organizma, a jedan je od prvih na meti učestalog stresa.

Kako stres utječe na naše zdravlje?

Ukratko i pojednostavljeno. Kada je naše tijelo pod stresom ulazi u takozvani “fight or flight mode”, odnosno u stanje gdje se naše tijelo sprema reagirati borbom ili bijegom. U tom trenutku u našem tijelu raste razina adrenalina i kortizola, koji nam daju nalet energije i snage i u tome periodu “blokiraju” naše osnovne fiziološke potrebe (glad, potreba za mokrenjem/velikom nuždom…).

Naš endokrini sustav mijenja lučenja hormona u našem tijelu kako bi se prilagodio situaciji. To je zapravo najnormalnija i potrebna pojava koja je nastala zbog potrebe za samoočuvanjem. U našoj prošlosti su stresovi predstavljali napadi divljih životinja, elementarne nepogode i slični događaji u kojima su naši instinkti i hormoni preuzeli ulogu preživljavanja. U današnjem vremenu, stresori su drugačiji (dijele se na vanjske, unutarnje, psihološke i fizičke) te su česti dio naše svakodnevice. Problem nastaje kada smo stalno pod stresom i tijelo stalno ulazi u “fight or flight”. To znači da su nam razina adrenalina i kortizola konstantno povišene, a to negativno utječe na lučenje drugih hormona (koji su u tom trenutku “stavljeni na čekanje”) koji su nam potrebni za normalno funkcioniranje organizma. Stanje našeg tijela kad nije “fight or flight” naziva se “rest and digest”, a to je stanje koje je potrebno našem tijelu kako bi se odmorilo, jelo, probavilo, obavilo nuždu itd.

Ako je naše tijelo češće pod stresom, ne stiže se odmoriti, oporaviti, kvalitetno eliminirati toksine i u principu funkcionirati kako bi trebalo. S vremenom ova disrupcija u funkcioniranju endokrinog sustava odnosno hormona može stvoriti razne problematike (bolesti štitnjače, anksiozni poremećaji, disbalans hormona, PCOS…)

Postnatalna iscrpljenost

Postnatalna iscrpljenost je prijevod engleskog izraza “postnatal depletion” koji je izraz koji se koristi zadnjih godina (već stoljećima postoje razne inačice) za opisati specifično zdravstveno stanje u kojima se majka nalaze i mjesecima, i godinama a čak i desetljećima nakon što su rodile. Simptoma ima zaista puno, a vjerujem da vas se puno koji sada čitate ovaj tekst susrelo s nekoliko. Neki od simptoma su:

• konstantan umor (bez obzira koliko spavate)
• osjećaj slabosti (manjak snage, mučnine, vrtoglavice)
• hormonalne promjene (nagle promjene raspoloženje, akne, problemi sa štitnjačom)
• poremećeni cirkadijanski obrasci spavanja (po danu jedva funkcionirate od umora, a navečer nikako ne možete zaspati)
• psihološke i emocionalne tegobe (depresija, anksioznost, panični napadaji, izražajan osjećaj preplavljenosti)
• narušen imunitet (često razbolijevanje)
• pogubljenost/zaboravljivost/nemogućnost koncentriranja

Zašto dolazi do postnatalne iscrpljenosti?

Objašnjenje je za početak poprilično jednostavno. Tijekom trudnoće naše tijelo crpi ogromnu količinu nutrijenata i energije kako bi stvorilo našu bebu i posteljicu.

Naša posteljica (preko pupčane vrpce), opskrbljuje našu bebu našim zalihama cinka, vitamina B12, vitamina B9, selena, joda, omega 3, željezom, specifičnim aminokiselinama iz proteina…i na taj način mi te zalihe trošimo, bez da ih adekvatno obnavljamo (prehranom, odmorom, suplementima…)

Uz to u trudnoći nam se cijelo tijelo mijenja, a hormoni, odnosno endokrini sustav, mijenjaju svoj ciklus (zato se i naziva drugo stanje). Uz sve te promjene, dolazi porod, koji je sam po sebi iskustvo koje uzima svoj danak na tijelo. Nakon toga tijelo svu sve svoje (preostale) resurse ulaže u fizički oporavak kao i stvaranje mlijeka za bebu (što je samo po sebi dosta velik napor na tijelo). Ako pri tome nadodate izražen stres koji “napada” endokrini sustav, dogodi se to da imamo ženu čijem tijelu fale izrazito bitni nutrijenti, tijelo je oslabljeno i funkcionira na zalihama (dok se te zalihe ne iscrpe), hormoni se ne mogu uravnotežiti i cjelokupno zdravlje opada.

Perinatalni poremećaju raspoloženja

Postnatalna iscrpljenost povezana je i sa psihološkim problemima kao što su postpartum depresija, postpartum anksioznost i postpartum psihoza. Nije teško zaključiti zašto. Tijelo je oslabljeno, teže se nosimo sa svakodnevicom a uz to veliki faktor ima i naša okolina i dodani vanjski stresori. Naše psihičko zdravlje i naše fizičko zdravlje (pogotovo endokrini sustav) su toliko isprepleteni da bih čak rekla da ih ne treba odvajati jedan od drugog nego prihvatiti da su dijelovi iste cjeline. Mi nismo samo jedna komponenta, ili više njih koji se ne dotiču međusobno. Svaka od nas je jedna zaokružena cjelina. Mi smo #OkruŽene.

Psihički problemi trudnica i majki su nešto što drastično raste a razumijevanje oko ovih ozbiljnih problema još uvijek nema dovoljno. Vrijeme je da se to promijeni i nekako je simbolično da ovaj tekst izlazi baš danas, 06.05, na međunarodni dan mentalnog zdravlja majki i trudnica.

Jedan od razloga zašto vidimo porast brojki u perinatalnim poremećajima raspoloženja je manjak podrške u tim trenucima. Prije je bilo normalno da “selo” pomaže majci, (pogotovo u babinju) pa žene nisu morale sve same i okolnosti koje utječu na zdravlje majke su bili drugačiji po tom pitanju (naravno ne smijemo zaboraviti i druge faktore kao iskustvo poroda, hormonalni disbalans, prijašnje traume, odnos okoline).

Željela bih vam reći da ako osjećate ove stvari, da ništa s vama nije krivo, niste slomljene, niste loše mame i niste same. Nadam se da će te kroz ovaj tekst a i naš projekt #OkruŽene pronaći kvalitetne savjete i podršku koje vam može pomoći u ovim situacijama. Voljela bih i predložiti Centar za Reproduktivno Mentalno Zdravlje, koja je neprofitna udruga posvećena dobrobiti trudnica, roditelja i budućih roditelja. Ozbiljnost i važnost psihološkog zdravlja majki i trudnica stručno objašnjava doc. dr. sc. Sandra Nakić Radoš, spec. klin. psih. “Trudnice i majke doživljavaju psihološke teškoće kao što su depresija (Nakić Radoš, Tadinac i Herman, 2013), tjeskoba i uznemirenost (Nakić Radoš, Tadinac i Herman, 2018), simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) nakon porođaja (Nakić Radoš, Matijaš, Anđelinović, Čartolovni i Ayers, 2020). Te teškoće, osim što narušavaju njihovo funkcioniranje, mogu djelovati i na povezivanje s djetetom (Nakić Radoš, Matijaš, Anđelinović, Čartolovni i Ayers, 2020).”

Što je babinje i zašto je bitno?

Babinje, ili postpartum je period nakon poroda gdje se naše tijelo oporavlja, gdje se povezujemo s bebom i gdje trebamo tijelu pružati vrijeme i njegu. U većini kultura se period babinja uzima kao 6 tjedana (40 dana) nakon poroda, no neki tvrde da je to 8 tjedana, a neki tri mjeseca (četvrto tromjesečje). Moje osobno mišljenje je da ne možemo staviti fiksan period kao takav jer je svačije tijelo drugačije, svaka žena je imala drugačije iskustvo trudnoće, a i poroda. Tako da na ove brojke gledajte više kao smjernice, a za vaše babinje osluškujte svoje tijelo i svoje potrebe.

Pisala sam u par navrata detaljnije o postpartumu a te tekstove možete pronaći tu: “40 dana za 40 godina” i “Priprema za postpartum u vrijeme restrikcija“

A sada, zašto je babinje bitno? Kao što smo rekli, babinje je period kada se naše tijelo oporavlja. Nakon trudnoće (koja jako puno toga crpi iz našeg organizma) i od samog poroda (koje je intenzivno iskustvo).

Organi nam se vraćaju na mjesta, tkivo koje je zbog relaksina omekšalo se počinje vraćati u normalu, maternica nam se smanjuje, rješavamo se krvi (lochia), hormoni se počinju drugačije ponašati i naše tijelo kreće stvarati mlijeko za našu bebu. Ovo su sve jako intenzivni događaji, pogotovo uzimajući u obzir koliko smo toga iscrpili u samoj trudnoći (i porodu).

U ovom periodu je naše tijelo posebno osjetljivo i podložno (kako i bebino) i jako je bitno da ga njegujemo kako treba. U ovom periodu se puno toga i u našem tijelu “resetira” (pogotovo hormoni) pa je odlično vrijeme za posvetiti se svom zdravlju kako bi nas dugoročno služilo (zato se kaže 40 dana za 40 godina).

O tome kako se čuvati, njegovati i pripremiti za babinje možete čitati u mojim prethodnim tekstovima, ali ono što mi je bitno napomenuti je da čak i ako niste imali priliku posvetiti se sebi u svom postpartumu, i ako osjećate simptome postnatalne iscrpljenosti, ili probleme uzrokovane stresom, to ne znači da si ne možete više pomoći i da je to gotova priča. Vi apsolutno imate mogućnosti to preokrenuti i podržati svoje zdravlje.

Moja preporuka je da uzmete jedan period i da se pokušate odnositi sami prema sebi kao da ste u babinju (koliko je to moguće). Hranjiva jela koja obiluju nutrijentima, čajevi koji služe kao podrška organizmu, rituali koji vas opuštaju, nježne vježbe i tehnike koje njeguju vaše tijelo. Posvetite se sebi i svom zdravlju, pronađite adekvate i smislene suplemente, razgovarajte o svojim potrebama i emocijama te pronađite stručnjake ovisno o potrebi. Malo po malo, korak po korak. Jedna po jedna promjena u svakodnevici na kraju ima ogroman kumulativan utjecaj na kvalitetu našeg života. Kroz projekt #OkruŽene Ivana, Nastasja i ja ćemo vam pokušati približiti informacije, recepte, savjete i prakse koje vam mogu pomoći upravo u tome.

Hvala što ste tu i ne zaboravite, zaslužujemo biti #OkruŽene

S ljubavlju,